U galeriji Općine Novi Grad Sarajevo danas je otvorena izložba eksponata „Tragovi svakodnevnice: život kroz predmete prošlih stoljeća“. Izloženi predmeti potiču iz bogate muzejske zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke, najstarije kulturne institucije u Bosni i Hercegovini, koja već gotovo pet stoljeća djeluje kao biblioteka, arhiv, muzej, galerija i istraživački centar. Ova zbirka broji više od 1.200 artefakata, koji svjedoče o duhovnim, estetskim i svakodnevnim aspektima života kroz različite epohe.
Izložba „Tragovi svakodnevnice: život kroz predmete prošlih stoljeća“ nas vraća u prošla vremena, a predmeti koji su izloženi nisu samo obični eksponati, to su predmeti koji svjedoče o životu, običajima i tradiciji naših predaka, pričaju priče o ljudima, običajima i svakodnevici koja je temelj naše kulture. Ona nas podsjeća koliko je važno čuvati uspomene i prenositi baštinu na buduće generacije, jer upravo u njima pronalazimo vlastite korijene. Autori izložbene postavke su mr. Meho Manjgo i Ali Drkić.
Posjetioci će imati priliku u centralnom dijelu galerijskog prostora vidjeti metalne predmete koji svjedoče o vještini domaćih kazandžija i majstora zanata. Među njima ibrik rahmetli hadži hafiza Smail-ef. Fazlića iz Sarajeva s kaligrafski ispisanom posvetom na arapskom jeziku, u kojoj piše da je taj ibrik dobio 1937. godine od hadži Osman-age Serdarevića iz Ljubinja, za kojeg je te godine kao bedel, obavio hadž. Tu su i mangala – mesingana konstrukcija u kojoj se držao žar, demirlije – bogato izgravirana bakarna tepsija za posluživanje i serviranje hrane, kuzi sahan – posuda za serviranje hrane iz 19. stoljeća, kao i komplet za kahvu s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Također, izložena je i bošča koja je izrađena od ručno tkanog platna.
Izložene predmete predstavio je jedan od autora izložbe mr. Meho Manjgo. On je kazao da je poseban segment izložbe posvećen ženskim odjevnim predmetima, poput feredže izrađene od crne čohe sa svilenom podstavom, libade ukrašene zlatnim gajtanima, jeleka sa zlatovezom i anterije od svile i širita. Ovi predmeti svjedoče o bogatoj domaćoj tekstilnoj tradiciji i vještini bosanskih terzija, jednog od najrazvijenijih zanata u našoj historiji. Pored odjeće, izloženi su i brojni lični ženski predmeti – srebreni i mesingani kompleti za šminku, filigranske pafte te bošča za boščaluk, koji otkrivaju estetske vrijednosti i društveni značaj predmeta u ženskoj svakodnevnici.
U dijelu posvećenom muškoj narodnoj nošnji, posjetioci će imati priliku vidjeti čakšire, jelek, traboloz, fes, kao i niz ličnih predmeta poput sata, prstena, duhanske kutije i enamluka-torbice za Kur’an.
Prisutnima se obratio Dženan Handžić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke koji je izrazio zadovoljstvo što i danas ima priliku svjedočiti izvanrednoj saradnji, koju Gazi Husrev-begova biblioteka već godinama ostvaruje sa Općinom Novi Grad Sarajevo, a koja predstavlja izniman primjer osjećaja koji lokalna zajednica pokazuje kada su projekti od značaja za odraz kulture u pitanju.
„Gazi Husrev-begova biblioteka je puno više od biblioteke, ona je naučno – istraživačka, kulturna, arhivska, muzejska i bibliotečka ustanova. U njenim fondovima je pohranjeno stoljetno blago koje je puno šire od pisane baštine koja je naravno za nas temeljna, ali evo i u ovim eksponatima koji su sastavni dio izložbe naših kolega Alija i Mehe, možete vidjeti što stoljećima ljubomorno čuvamo. Ovo je jedna od rijetkih prilika u kojima smo se odlučili, da sve ovo što čuvamo stoljećima, iznesemo negdje izvan naše biblioteke. Ova izložba i eksponati su jedan simboličan način da pokažemo našu zahvalnost na višegodišnjoj koopretivnosti koju Općina Novi Grad pokazuje i osjećaju prema vrijednostima koje Gazi Husrev-begova biblioteka baštini. Nadam se da će svi oni koji dolaze u zgradu Općine imati priliku da kroz ove eksponate osjete dio ponosa, da se identificiraju sa naslijeđem koje Gazi Husrev-begova biblioteka simbolizira. Oni su dokaz jednog standarda života koji je postojao u tom vremenu i osjećaja za umjetničko, za vrijedno, za lijepo, koji je nadilazio običnu upotrebnu vrijednost ovih predmeta koje vam danas izlažemo“, kazao je direktor Handžić.
Izložbu dodatno upotpunjuju fotografije iz Starog fonda Fototeke Gazi Husrev-begove biblioteke, koje vizualno dokumentuju duh vremena i svakodnevni život u prošlim stoljećima.
Izložba će biti otvorena do 17. novembra 2025. godine, svaki radni dan u periodu od 10 do 16 sati
Ulaz je slobodan.
