Pored predstavnika bankarskog i ekonomskog sektora, u radu tribine aktivno su uèestvovali i predstavnici bh. kompanija koje svakodnevno postižu uspjehe na domaæem i meðunarodnom tržištu, kao i predstavnici nevladinog sektora i graðani.
Uvodnièari su prisutnima i javnosti prezentirali pokazatelje stanja privrede u našoj zemlji koji mogu poslužiti kao osnova za uspostavljanje odgovarajuæih mjera neophodnih za razvoj privrede i poveæanje broja zaposlenih u našoj zemlji.
Prof. Hasiæ u svom je izlaganju iznio podatak da BiH godišnje uveze strane robe u vrijednosti od 130 miliona konvertibilnih maraka, što je apsurdno s obzirom na to da naša zemlja raspolaže ogromnim proizvodnim, privrednim i turistièkim potencijalima.
Naše poimanje da se više isplati uvoziti nego proizvoditi, istièe dr. Hasiæ, glavni je uzrok nedovoljne razvijenosti domaæih proizvodnih kapaciteta. „Stoga je neophodno, kroz poduzimanje konkretnih mjera i aktivnosti, stvoriti povoljniji poslovni ambijent i uraditi odgovarajuæu zakonsku regulativu, kako bi se ojaèala bh. privreda. Apsurdno je kupovati strane proizvode koji nisu kvalitetniji niti jeftiniji od domaæih“, naglasio je prof. Hasiæ.
Pored toga, istaknuo je da treba umanjiti fiskalna i parafiskalna optereæenja domaæih proizvoðaèa kako bi se poveæala njhova konkurentska sposobnost u odnosu na proizvoðaèe koji dolaze sa strane. Uz to, mora se intenzivno raditi na eliminiranju sive ekonomije, u kojoj je uposleno više od 200 hiljada ljudi, èime se stvara nelojalna konkurencija poslovanju onih preduzeæa koja u realnom sektoru posluju u skladu sa važeæim zakonskim propisima.
Uz sve navedeno, na tribini je istaknut i veliki znaèaj svijesti graðana, odnosno potrošaèa, te je u tom smislu reèeno da se više mora raditi na razvijanju naše svijesti o znaèaju kupovine domaæih proizvoda. Kupovinom stranih proizvoda finansiramo privredu susjednih i drugih zemalja, a uskraæujemo razvoj i upošljavanje domaæih kapaciteta.
Suhad Eæo, inaèe predsjednik Udruženja bh. proizvoðaèa namještaja, istakao je da, i pored teških uvjeta, moguænosti razvoja domaæe privrede postoje, a nova se zapošljavanja mogu postiæi kroz nove investicije, podsticaje privrednicima i stvaranje povoljnog ambijenta za bolje poslovanje.
Kao pozitivan primjer podsticaja razvoju privrede gospoða Èoliæ je navela primjer Opæine Novi Grad Sarajevo koja je zajedno sa BBI bankom plasirala sedam miliona maraka u privredu Opæine Novi Grad.
„U prvoj godini bio je cilj zadržati broj zaposlenih, a kasnije su postignuta dva cilja, zadržana su postojeæa i otvorena nova radna mjesta. To je odlièan primjer u kojem su na dobitku sve tri strane (privredni subjekti, banka i Opæina), što je rezultiralo novim zapošljavanjem”, istakla je Èoliæ.
Na tribini je zakljuèeno da je u narednom periodu neophodno saèuvati makroekonomsku i monetarnu stabilnost, rasteretiti privredu i prema njoj plasirati povoljnija finansijska sredstva, saèuvati stabilnost banaka, poveæati izvoz i poboljšati kvalitet domaæih proizvoda, poveæati kupovinu i promociju domaæih proizvoda te prepoznati i podržati perspektivne grane industrije i proizvodnje opæenito.
Ovom javnom tribinom Opæina Novi Grad otvorila je vrlo važna ekonomska pitanja s ciljem da se ukaže na realne moguænosti jaèanja domaæe privrede i društva u cjelini.
PRES SLUŽBA OPÆINE
